Bol zbog »sjedećeg« načina života

Bolest kičmenog stuba postala je bolest modernog doba i direktna je posljedica “sjedećeg” načina života.

Koliko često vi ili osobe oko vas govore da im je “vrat ukočen”, “leđa baš bole”, “ruke trnu” i slično? Najvjerovatnije često.

Dugotrajno sjedenje ispred kompjutera ili TV ekrana može izazvati relativno ozbiljna oboljenja, praćena bolom i narušavanjem kvaliteta svakodnevnog života.

“Bol u vratu i bol u donjem dijelu leđa najčešća su bolna stanja modernog doba. Bol u donjem dijelu leđa i bol u vratu najčešće pogađaju radno aktivno stanovništvo između 25 i 45 godina starosti te predstavljaju zdravstveni i socijalno-ekonomski problem po oboljelog, njegovu porodicu i društvo” kazala je dr Ljiljana Petrović, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije u Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” u Banjaluci.

Ona je navela da je osam od deset ljudi u toku svog života imalo epizodu ovog bolnog stanja.

“Bol u donjem dijelu leđa je zajednički simptom različitih oboljenja i poremećaja koštanih, zglobnim i mišićnih struktura donjeg dijela leđa. Osim bolova, javljaju se i ograničenje pokretljivosti kičmenog stuba, bolni grč mišića, a u slučaju pritiska na korijen živca nastaje i bol duž nogu, praćen trnjenjem, a ponekad i slabošću u ekstremitetima. Pacijenti se žale na bol u zadnjem dijelu vrata, glavobolju, vrtoglavicu, osjećaj ukočenosti pri pokretima u vratu, te ukoliko postoji pritisak na korijen živca, nastaje bol u jednoj ili obje ruke praćena trnjenjem i mogućom slabošću u ekstremitetima”, rekla je dr Petrović.

SPEKTAR UZROKA

Češće obolijevaju ljudi čije profesionalne aktivnosti zahtijevaju duže stajanje, podizanje i nošenje teških predmeta, duže sjedenje uz veće opterećenje vratnog dijela kičmenog stuba (rad na računaru).

“Pored toga, nedovoljna fizička aktivnost, visok rast i emocionalna nestabilnost dodatno stvaraju preduslov za obolijevanje”, kazala je doktorka.

Degenerativne promjene na kičmenom stubu su posljedica starenja i lošeg držanje tijela. Do promjena dovode i bočno krivljenje kičme, nedovoljna snaga mišića zbog nedostatka rekreativnih i sportskih aktivnosti, upalna i infektivna oboljenja kičmenog stuba, urođeni poremećaji kičmenog stuba, povrede i tumori kičmenog stuba.

“Važno je napomenuti, prije nego što se započne liječenje ove grupe pacijenata, potrebno je da ljekar jasno definiše šta je uzrok bola, što nam omogućavaju savremene laboratorijske i radiološke dijagnostičke procedure. Kada se isključi postojanje oboljenja koje tretiraju ljekari drugih specijalnosti (tumori, infekcije kičmenog stuba…), pacijent se upućuje na liječenje specijalisti fizikalne medicine i rehabilitacije”, rekla je dr Petrović.

Cilj liječenja je usmjeren na smanjenje ili eliminaciju bola, uspostavljanje potpune i bezbolne pokretljivosti kičmenog stuba i sprečavanje ponovnih napada bola. Prvih sedam do deset dana po pojavljivanju intenzivnog bola, neophodno je mirovanje i ležanje na umjereno tvrdoj podlozi, u položaju u kojem je bol najmanji. Tada se primjenjuju lijekovi, analgetici za smanjenje bola, nesteroidni antiinflamatorni lijekovi u koje spadaju masti ili gelovi, tablete, čepići ili injekcije.

Sa popuštanjem bola i poboljšanjem pokretljivosti potrebno je pacijenta postepeno kontrolisano aktivirati da bi se izbjegle štetne posljedice mirovanja. Po prolasku akutnog stanja, pacijent se može uključiti u program fizikalne terapije koja mu omogućava da postigne bolju elastičnost, ojača oslabljene mišiće, smanji bol i umor, poboljša balans i koordinacija te povoljno djeluje na kardiovaskularni sistem i san, jednom riječju, da poboljša kvalitet svakodnevnog života. Primjenjuju se terapijske vježbe (kineziterapija) i posebne kineziterapijske tehnike, te ostale procedure fizikalne terapije koje provode u Zavodu “Dr Miroslav Zotović”. Bitan segment terapije je i obučavanje pacijenta za usvajanje novih navika u aktivnostima svakodnevnog života. Važno je istaći da se terapija kreira i provodi individualno prema stanju pacijenta.

PROCES LIJEČENJA

Po potrebi, pacijentima se aplikuju ortotska pomagala, mideri kod narušene stabilnosti kičmenog stuba, meki spužveni okovratnici kod bola u vratu. Po procjeni specijaliste u procese liječenja uključuje se i psiholog.

“Proces liječenja zahtijeva rad tima koji obuhvata ljekara specijalistu fizikalne medicine i rehabilitacije, medicinske sestre, fizioterapeute, radne terapeute, ortotičare i psihologa”, kažu u Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”.

Prema riječima dr Petrović pravilnom edukacijom radno sposobnog stanovništva u smislu poštovanja savjeta u aktivnostima svakodnevnog života, redovno provođenje rekreativnih i sportskih aktivnosti moguće je, ako ne u potpunosti spriječiti, onda umanjiti tegobe.

Bitno je napomenuti da sve ove aktivnosti treba započeti još u mlađoj dobi, ne čekati pojavu prvih simptoma bolesti. Od 2010. godine u sklopu rehabilitacionog tretmana, pacijenti Zavoda prisustvuju i edukaciji o zaštitnim položajima i pokretima koja obuhvata ergonomske savjete.

“Pacijenti se obučavaju pravilnom držanju, pokazuju im se rasteretni položaji kojim će smanjiti opterećenje na kičmeni stub i ublažiti bol, kako pravilno da sjede i obavljaju aktivnosti svakodnevnog života koje se odnose na ličnu higijenu, oblačenje, obuvanje, obavljenje aktivnosti u domaćinstvu i sl,” navela je Lidija Slunjski-Tišma, glavni radni terapeut u Zavodu “Dr Miroslav Zotović”.

AEROBNE VJEŽBE

Mnogo ljudi sa problemima u leđima i upalama mišića upisuje se na aerobne vježbe ili idu u teretanu.

Aleksandra Aničić, wellness trener, rekla nam je da se kroz svoj posao često susreće sa klijentima koje muče problemi kičmenog stuba, te razne vrste bolova i nelagodnih osjećaja u tom dijelu tijela. Ona je životni stil modernog čovjeka navela kao najvećeg krivca za nastanak i razvoj ovih i stanja.

“Brza hrana, pametni telefoni, mnoštvo opcija prevoza i komunikacije, brz stil života, a opet sve manje vremena imamo za sebe, svi ovi faktori vremenom opterećuju naš organizam i narušavaju naše zdravlje. Sve više smo zaokupljeni poslovima i obavezama koje treba ispuniti u toku dana, da zaboravljamo na detalje i sitnice, koje, kada se nagomilaju, mogu stvoriti problem. U početku, naš organizam šalje signale da treba nešto da promijenimo”, navela je Aničićeva.

Ti signali se, kaže, javljaju u vidu manjka energije, malaksalosti, pada imuniteta, lošije probave, glavobolja, manjka koncentracije, bolova u misićima…

REAKCIJA NA VRIJEME

“Ako ne reagujemo na vrijeme, ove lampice nerijetko prerastaju u ozbiljne probleme. Jedan od njih, pored sve većeg problema gojaznosti stanovništva, je i problem sa bolovima u leđima, posebno problem sa vratnim pršljenovima. Njegov glavni uzrok je ‘sjedeći’ način života, bilo da je posao koji podrazumijeva mnogo vremena provedenog sjedeći za računarom ili je to manjak aktivnosti kod kuće. Ljudi se okupiraju poslovima i obavezama da više ne obraćaju pažnju na nepravilno sjedenje i kasnije gube svijest o tome koliko vremena provedu u takvom položaju. Nerijetko se javljaju problemi sa pršljenovima vratnog dijela kičme koji često dovedu do opasnijih problema sa cirkulacijom, prokrvljenosti i vrtoglavicama”, istakla je Aničićeva.

Kao prvu stvar u sprečavanju ovog problema ona je navela svijest ljudi o značaju pravilnog držanja, te o čestom mijenjanju položaja tijela i njihovu opštu informisanost o ovim problemima.

“Nikome se ne preporučuje, pogotovo osobama koje imaju već probleme sa kičmom, da dugo vremena provedu u jednom položaju, bio to sjedeći, ležeći ili stojeći. Dalje, svima bih preporučila bilo kakav vid rekreacije i fizičke aktivnosti. Ako nemate vremena za treninge, probajte dva do tri puta sedmično zamijeniti sat vremena gledanja televizije uz grickalice za sat vremena šetnje, opustićete se i rasteretiti, te se vratiti kući svježi”, istakla je ona.

Ako idete automobilom na posao, počnite da jedan dan idete piješke ili izađite jednu ili dvije stanice ranije pa prošetajte do posla.

“Dok ste na poslu ili učite, napravite jednu ili više kratkotrajnih pauza koje ćete iskoristiti da popijete času vode ili prošetate po kancelariji”, posavjetovala je Aničićeva.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *