Grčka: Ukoliko kupite nekretninu, dobijate državljanstvo

O tome da je Grčka “zaglibila” u dugovima i da je kriza dostigla novi nivo svjedoči i kupovina stanova koja je sa 26.000 “pala” na svega 1.500. Takođe, i cijene kuća su se u poređenju sa periodom prije izbijanja krize smanjile za 45 odsto.

U Solunu je skoro nemoguće pronaći otvoreno gradilište poslovnog i stambenog prostora, a neke zgrade “čame” nezavršene već nekoliko godina. Takođe, postoji i prostor koji je spreman za nove stanare, ali oni jednostavno nemaju novca da tamo žive.

Situaciju na tržištu najbolje oslikava poruka jednog investitora koji je spreman da svoj stan proda na rate i to na 10 godina.

Cijena nekretnina u nekim dijelovima Soluna je pala i do 60 odsto, a Grčka se konačno umiješala u cijelu ovu priču nudeći domaćim kupcima poreske olakšice, a stranim kupcima boravišnu dozvolu, piše B92.

Stan u Solunu, građen tako da ima pogled na luku, a koji je cijenjen 100.000 evra, danas stoji, a investitor bi bio srećan čovjek ukoliko bi sada dobio 55.000 evra.

O gradnji u ovom trenutku niko ne razmišlja, a stručnjaci poručuju da prognoza o daljem padu cijena kvadrata u Solunu, a tako i cijeloj Grčkoj više i nema smisla., prenosi Telegraf.

“Cijene su toliko pale da nekretnine više nemaju nikakvu vrijednost. Cijene su pale od 30 do 60 odsto, a toliko će još da padnu. Ovo je velika prilika, ali trenutna ekonomska i politička situacija ne poručuje da je sada trenutak da kupe nekretninu u Grčkoj, ali sada je stvarno ta prilika”, ističe Kostas Georgakos, vlasnik agencije za nekretnine.

Ukoliko Grčka i kreditori postignu dogovor po principu novac u zamjenu za reforme, cijena kvadrata bi istog trenutka mogla da se udvostruči.

Roditelji Zaridu Fotinili se sada, kako kažu, kaju što su joj stan kupili prije šest godina.

“Ne znam koliko smo ga tada platili, ali znam da moj stan sada neuporedivo manje vrijedi. Ovo je po cijenama kvadrata uvjek bio jeftiniji dio Soluna i imam prijatelje koji ozbiljno razmišljaju da ovde kupe stan”, ističe Zaridu, vlasnica stana u Solunu.

Sprat niže, u istoj zgradi živi student Filipus. Njegovi roditelji nisu saglasni da otkupi stan koji rentira.

“Ne razmišljamo da kupimo stan, znate kriza je i niko ne zna kakva će biti budućnost. Nije jeftinije, ali sigurnije je plaćati kiriju”, objašnjava Filipus Kuvaras.

Na nivou čitave Grčke prodaja stanova pala je u poslednjih nekoliko godina gotovo 20 puta. Država, kažu, i dalje traga za najboljim rješenjima za novonastalu situaciju.

“Smanjen je porez. Primjera radi vlasnik koji ne uspjeva da proda stan od 100 hiljada evra na njega više godišnje ne plaća porez od 10 već samo 3.000 evra. Ta olakšica važiće i za kupca, ako ga bude. A svako ko nije iz EU, a kupi nekretninu od 250 i više hiljada evra od grčke države dobija boravišnu dozvolu za sebe i porodicu”, kaže Antonis Giftopulos, pravni stručnjak za nekratnine.

I dalje najviše stanova kupuju Grci, ali su među ozbiljnim kupcima nekretnina i Srbi, Rusi, Bugari i Rumuni. Svi oni uglavnom traže male stanove u starogradnji. Kažu da u zapadnom, siromašnijem dijelu Soluna može da se bira pa čak i ako imate u džepu skromnu ponudu od samo 500 evra za kvadrat.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *