Stari običaji i vjerovanja za Božić

Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista, sina Božjeg, spasitelja svijeta. Proslavljanje Božića, jednog od najvećih hrišćanskih praznika, mijenjalo se kroz vijekove, ali je nekoliko simboličnih običaja do danas ostalo zastupljeno.

Praznovanje počinje na Badnji dan, koji je ime dobio po badnjaku, koje se pred Božić siječe i donosi u kuću. Obično se bira mlado drvo, koje se siječe s istočne strane i to sa tri snažna udarca. Ono što sjekira ne presiječe, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem. Kad se donese kući, uspravi se pored ulaznih vrata, a u kuću se unosi kad padne mrak. Po unošenju badnjaka, unosi se i slama i prosipaju se kukuruzno zrno i metalni novac, kako bi porodica živjela u izobilju tokom naredne godine. Domaćica u slamu pod sto stavlja orahe i razne slatkiše koje djeca traže pijučući kao pilići.

Večera na Badnji dan je uvijek posna, ali bogata, da bi i nova godina bila rodna. Na trpezama se obično mogu naći riba i druga posna jela, ali i med, suvo voće, orasi i jabuke.

Na božićni dan, ujutro u kuću dolazi položajnik, a uobičajeno je da to bude muško, zdravo, kršteno dijete, kojeg domaćica daruje prikladnim poklonom. Položajnik kod šporeta džara vatru žaračem i govori zdravicu: “Koliko varnica, toliko srećica, koliko varnica, toliko parica…”

Česnica je tradicionalni i nezaobilazni dio božićne trpeze. Mijesi se rano ujutru od pšeničnog brašna i masti i u nju se stavlja novčić. Prije ručka, česnica se okreće i lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana, ko dobije novčić biće zdrav i srećan cijele godine. Ukućani potom jedni drugima čestitaju praznik i sjedaju za trpezu. Za božićnu trpezu spremaju se sarma, supa, razne salate i poslastice poput kolača i torti. Pije se crno vino i domaća rakija. Božiću se raduju svi. Tada se ljudi mire i praštaju jedni drugima, a pozdravljaju se riječima “Hristos se rodi” i “Vaistinu se rodi”.

Izvor: Nezavisne novine