Stihovi Jesenjina vječno žive

Odlazak velikog pjesnika Sergeja Aleksandroviča Jesenjina (1895-1925) prije tačno 89 godina, za rodnu Rusiju i svijet, sudeći po čitanosti stihova ovoga poete, do dan-danas ostao je samo fizičkog karaktera.

“Da pjeva ne može svako, ni k'o jabuka kraj tuđih nogu da pada”, zapisao je

Jesenjin u pjesmi “Ispovijest huligana”.

Njegova lirika, čemu je kumovala i impresivna biografija, pomogla mu je da kao ta jabuka padne pred noge i u duše miliona čitalaca, kako za života, tako i danas, kada protiče 89. godišnjica smrti i kada ulazimo u godinu u kojoj će biti obilježeno 120. godina od njegovog rođenja. Za književnost danas nije bitno da li se Jesenjin četiri puta ženio – a ženio se, ni da li se peta ubila na njegovom grobu – a ubila se, ni da li je imao huliganske ispade – a imao je, niti mnogo toga drugog što mu se dešavalo za života, nego je važno da je sve to što za nauku nije važno postalo poezija.

Etiketa samoubice

Ono što najviše interesuje današnje stručnjake za Jesenjinovo djelo, mimo poezije, je rehabilitacija pjesnika i skidanje etikete samoubice sa njegovog imena. Proglašenje za samoubicu dan nakon smrti, kada su u ruskoj štampi objavljene dvije strofe pjesme “Do viđenja, druže, do viđenja”, imalo je za posljedicu to da se u literaturi stvori fenomen nazvan “jesenjština”. Krst koji je nosilo ime jednog od najvećih ruskih lirika je taj što su pjesnici mnogih generacija, u želji da dosegnu besmrtnost, propadali u boemštini i dizali ruku na sebe. Mnogo godina poslije, kada su to političke prilike dozvolile, diskisije o Jesenjinu išle su u tom pravcu, da je stihove “Do vđenja, druže, do viđenja”, pisao, ne krvlju dvije noći prije smrti, nego u maju 1925, kada je strijeljan pjesnik Aleksej Ganin, Jesenjinov prijatelj, i da pjesma nije imala dvije, nego pet srofa.

Bilo kako bilo, da postoje čvrsti dokazi, ta smrt danas ne bi bila misterija, ali ona nije ni ono što je bila dvadesetih godina prošlog vijeka – zaključeni Staljinov dosije. Ipak Jesenjinova smrt u južnoslovenskoj kritici i dan-danas izgleda da je neupitna, dok djeca i dalje u čitankama čitaju o navodnom trostrukom samoubistvu. Jesenjinova smrt mogla bi se svrstati i u jednu od dvije najveće zablude u proučavanju lika i djela ovoga pjesnika kod nas.

Pjesničke majstorije

Druga zabluda, koja živi gotovo od 1921. godine, kada su se na ovim prostorima pojavili prvi prevodi Jesenjinove poezije u časopisu “Zenit”, vezana je za mišljenje o Jesenjinu kao bogomdanom pjesniku, čiji je stvaralački metod samo goli talenat, bez pretjeranog osvrta na teoriju i istoriju književnosti. Uzmimo za primjer mišljenje velikog Tina Ujevića iz eseja o Jesenjinu iz 1934. godine: “Jesenjin se nekim slučajem našao u kolu drugova koji su kušali da govore učeno, kao njemački profesori i teoretičari Zapada. On im u pitanju teorije nije dorastao. On je seljak, prazan, bez teorije. Njegova je teorija naivna inspiracija. Suviše naivna.”

Ovakvo mišljenje zastupljeno je u većini srednjoškolskih analiza njegovog djela, ali riječi Sergeja Jesenjina kada o “tehnici u poeziji” priča Vronskom su sljedeće: “Poznate su nam sve te majstorije. Oni misle da ne znamo sve te metode i dovijanja. Razumijemo se u to, ne manje od njih i u svoje vrijeme smo sve to prilično prostudirali. Treba pisati što je moguće prostije. A to je teže.”

Da bismo razbili zabludu o Jesenjinu kao prostom bogomdanom pjeniku “bez teorije” ili učenosti, treba samo pročitati njegove postulate o nastajanju pjesničke umjetnosti “Marijini izvori” i “Život i umjetnost”. Što se tiče gore pomenute prve zablude o pomenu Jesenjinove smrti, ona je manje bitna kada se zaviri u stihove ovog pjesnika “pjevaj, pjevaj, nek se ruke vinu, njima kuni sudbinu i sreću, neka ide sve u materinu, nikada, druže, ja umrjeti neću.”

Haljina modra i plave oči

Haljina modra i plave oči.

Lagao sam dragoj jedne noći.

Draga pitala: “Mećava vije? Spremit ću postelju, peć se grije.”

Odgovorih dragoj: “Netko sa visine cvjetovima bijelim pokriva daljine.

Postelju spremi peć se grije, bez tebe u srcu mećava vije.”

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *