BANJALUKA – Objavljivanje snimaka zlostavljanja učenika, uhođenje, slanje okrutnih i prijetećih poruka kao i vrijeđanje, sve su češći oblici zlostavljanja putem interneta i društvenih mreža među srednjoškolcima u RS.

Do ovih podataka došlo se u razgovoru sa srednjoškolcima iz RS u okviru globalne kampanje protiv govora mržnje na internetu, koja se sprovodi i u RS, na inicijativu Ministarstva porodice, omladine i sporta RS.

Branka Malešević, nacionalni koordinator kampanje za BiH, kazala je da su slučajevi internet nasilja sve češći i vidljiviji u svakodnevnom životu.

“Neki od primjera tih slučajeva su da vršnjaci putem društvenih mreža kreiraju grupe koje u svom nazivu, pored imena i prezimena žrtve, imaju i riječ ‘mrzitelji’,  ili otvaraju lažni profil u žrtvino ime. Zatim se dešava da međuvršnjačko nasilje putem interneta uključuje podsticanje grupne mržnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima, te širenje nasilnih i uvredljivih komentara”, navela je Maleševićeva.

Ona je dodala i da ovaj vid nasilja uključuje slanje zlobnih kao i kreiranje internet stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka. “Takvo se nasilje odnosi i na slanje fotografija svojih kolega pa traže da glasaju za osobu koja je najružnija, najnepopularnija ili najdeblja u školi”, navela je Maleševićeva.

Ona je precizirala da istraživanje rađeno u EU pokazuje da je oko šest odsto djece i mladih, starosti između devet i 16 godina, izjavilo da je bilo zlostavljano na internetu, dok je tri odsto ispitanih priznalo da je maltretiralo druge.

“Čak 56 odsto onlajn nasilnika je priznalo da se nasilno ponaša i kada nije na internetu, a 55 odsto žrtava izjavilo je da su bili maltretirani i van internet prostora”, kazala je Maleševićeva.

Alarmirajući su podaci da se zbog nasilja koje su doživjeli na internetu godišnje u svijetu pokuša ubiti čak 20.000 djece i mladih, a nažalost, 4.000 uspije u svojoj namjeri, istakla je ona.

Svetlana Borojević, predsjednica Mreže savjeta učenika RS, kazala je da su slučajevi mržnje, nažalost, česti ali da tješi činjenica da ima dosta srednjoškolaca koji žele da se bore protiv toga.

“Slučajeva ima uvijek, na primjer ne tako davno imali smo jednu učenicu, iz okoline Doboja, koja je davala izjavu za televiziju i koju su nakog toga vršnjaci toliko maltretirali zbog lošeg naglaska da je djevojka čak pokušala da se ubije”, istakla je Borojevićeva.

Zlata Hadžić-Bajrić, zamjenik ombudsmana za djecu RS, istakla je da većina roditelja ne zna šta im djeca rade na internetu.

“Oni roditelji koji su svjesni brojnih opasnosti u ovoj komunikaciji i koji sa djecom razgovaraju o tome, ističu da  taj nadzor ne mogu ostvariti u potpunosti  ili zbog zaposlenosti ili zbog toga što djeca imaju skoro neograničen pristup internetu preko telefona ili računara”, smatra Hadžić-Bajrićeva.

Ona je naglasila da stručnjaci upozoravaju da ne postoji nijedan efikasan način zaštite djeteta od mogućih rizika kojima mogu biti izloženi, kao i da je  jedina sigurna zaštita učenje o prednostima i rizicima ove komunikacije.

“Društvene mreže su posebno popularne među osnovcima, pa tako djeca uzrasta od 10  do 12 godina imaju svoje Facebook profile, iako po pravilima to mogu tek sa 13 godina”, naglasila je ona.

Samo kroz otvoren razgovor i odnos pun povjerenja možemo zaštititi djecu od opasnosti koje vrebaju na internetu.

Dvodnevni seminar

Ombudsman za djecu RS organizuje dvodnevni trening seminar za Mrežu mladih savjetnika ombudsmana za djecu na temu “Pravo na izražavanje mišljenje-moć medija”, koji počinje danas, a tokom kojeg je planirana i promociju kampanje “Ne govoru mržnje na internetu”.