SARAJEVO, BANJALUKA, MOSTAR – Osam godina nakon što je Mladen Ivanić kao tadašnji šef diplomatije zakon o vanjskim poslovima BiH uputio u dalju proceduru, ovaj isti akt, nakon godina ležanja po ladicama nekoliko državnih institucija, ponovo ga je dočekao na stolu kao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
I tako je zatvoren krug ove po svemu apsurdne, ali za bh. prilike uobičajene priče o nemogućnosti institucionalnog usaglašavanja jednog akta koji bi trebalo da odredi temelje vođenja vanjske politike. Nadasve poražavajući rezultat je da je BiH i dalje jedina država u Evropi koja ne posjeduje ovakav zakon!
Prethodna dva ministra vanjskih poslova, najprije Sven Alkalaj, a potom i odlazeći Zlatko Lagumdžija, pokušala su da izmijene pojedine odredbe zakona i kao takvog ga pošalju Predsjedništvu BiH koje rukovodi vanjskom politikom. Međutim, zbog niza tehničkih nedostataka i same činjenice da nije postignut konsenzus među izabranim predstavnicima naroda, prijedlog i dalje stoji u Predsjedništvu.
Sam Ivanić s ove distance smatra da je nedopustivo da BiH i dalje nema zakonski uređenu oblast o vanjskim poslovima.
“Daću sve od sebe i nastojati da u ovom mandatu zakon bude usvojen jer sam ga svojevremeno i predložio kao šef diplomatije. Međutim, u ovom trenutku ne mogu reći ništa više dok ne vidim šta su naši prethodnici radili po ovom pitanju”, kaže Ivanić.
Nikola Špirić, budući poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, u Vijeću ministara participirao je od 2007. godine, najprije kao predsjedavajući, a onda i kao ministar finansija. On kaže da je državna vlada u svemu ostala potpuno neobaviještena.
“Taj zakon sve ove godine nikad nije došao do nas u Savjet ministara. Dakle, nikad nismo ni imali priliku da se izjašnjavamo o njemu i zaista ne znam gdje je zapelo”, kaže Špirić.
A zapelo je zbog same kompleksnosti političkih odnosa i različitih prioriteta u vođenju vanjske politike. Shodno tome, BiH su u nekoliko navrata potresali diplomatski i politički skandali nakon istupa pojedinih bh. zvaničnika pred međunarodnim institucijama, koji su bili sve samo ne usaglašeni.
U tom kontekstu i Aleksandra Pandurević, poslanik SDS-a u parlamentu BiH, smatra da se bh. vanjska politika “pretvorila u potpuni haos”.
“Konačno vjerujem da će nova parlamentarna većina usvojiti ovaj zakon jer je naša diplomatija postala ruglo. Zakon još nikad nije došao u parlament, iako je Komisija za spoljne poslove više puta tražila da se on pošalje u proceduru”, ističe Pandurevićeva.
Šefik Džaferović, dugogodišnji poslanik SDA u parlamentu BiH, međutim podsjeća da je pitanje vanjskih poslova uređeno Ustavom BiH i nizom drugih zakona te smatra da je s te strane sve jasno.
“Naravno, bilo bi dobro da se ta oblast uredi posebnim zakonom. Pitanje je, međutim, detalja, šta taj zakon sadrži? A šta se radilo u okviru MVP-a ja to ne znam”, navodi Džaferović.
Velika odgovornost je, nesumnjivo, i na narednom ministru vanjskih poslova, kojem bi jedan od prioritetnih zadataka trebalo da bude usaglašavanje ovog zakona na nivou Ministarstva prije njegovog slanja u Predsjedništvo na odobravanje. Tek u tom slučaju možemo da se nadamo da će ovoga puta sva tri člana kolektivnog šefa države dati saglasnost na ovaj ustavnopravni akt koji određuje ozbiljnost svake države.
Jurišić: Zakon stoji u Predsjedništvu BiH
Zvonko Jurišić, zamjenik predsjedavajućeg odlazeće parlamentarne Komisije za vanjske poslove, ističe da zakon godinama stoji u Predsjedništvu BiH.
“Na Nacrt koji je upućen iz MVP-a samo je jedan član Predsjedništva, i to Željko Komšić, poslao svoj odgovor i sugestije. Zato taj zakon nikad nije ni poslan u parlamentarnu proceduru, ali ni kao takav vraćen u MVP. Rezultat je da nemamo zakon i da pojedini članovi Predsjedništva vode politiku po svom nahođenju”, navodi Jurišić.
Komentariši